tag:blogger.com,1999:blog-67535034527173650852023-06-20T05:17:02.791-07:00AILEBA LIANAILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.comBlogger94125tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-38175021812886234422011-10-10T19:43:00.000-07:002011-10-10T19:46:57.534-07:00Xanana Sei Moderador Dialogu Fretilin Vs CPD-RDTL<div style="text-align: justify;">DILI—Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmao promote atu sai moderador ba Diresaun Consellu Popular Defeza-Republika Demokratika Timor Leste (CPD-RDTL) no partidu Fretilin liu husi dialogu nebe sei realiza iha Dezembru tinan ne’e.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">“Nee laos ho massa tomak, diresaun CPD-RDTL nian, tanba iha Novembru nia laran ami tama ona iha orsamentu, ne’eduni prinsipiu Dezenbru hau bele koalia ho Fretilin, iha tempu iha ne’ebe iha fatin ne’ebe ita hasoru malu, tanba ida ne’e kestaun Fretilin no ita hotu nian, tanba imi mai ho bandeira Fretilin, Fretilin mos mai husi Fretilin ida ne’e ita sente ladun diak karik ita bo’ot sira konkorda iha dezembru,” hatete PM Xanana hodi responde ejijensia CPD-RDTL, liu husi sira nia asaun pasifiku nebe halao iha Kampu Demokrasia, Dili, Sabadu (8/10).</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Bainhira husi grupu ne’e konkorda, PM, Xanana sei kontaktu lider partidu Fretilin nian hanesan Prezidente partidu Fretilin, Francisco Guterres Lu-Olo, ho Sekretariu Jeral Partidu Fretilin, Mari Alkatiri atu termina loron hodi halo kona ba estatutu Fretilin Movomentu.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">“Iha loron hirak liu hau kontaktu ona ho Sekretariu Jeral Partidu Fretilin, katak sira mos prontu atu halo dialogu. Ne’eduni hein deit ita atu termina data iha Dezembru nia laran,” hatete Xanana.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Iha oportunidade ida ne’e, lider husi diresaun grupu CPD-RDTL, Guga alias Maubere hatete mos katak, tuir manual politika Povu maka Fretilin, ne’eduni nia husu ba iha Partidu Fretilin rasik atu haree didiak kona ba manual politika Partidu nian, ho nia Idelojia ida ne’e maka CPD-RDTL lakohi.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">“Ami prontu kualker tempu, atu halo dialogu ho Partidu Fretilin. Ami la konkorda Fretilin ne’e atu sai partidu, tanba naran Fretilin ne’e povu nian atu nune’e Fretilin bele halibur ema bele tama husi oin ka kotuk ho livre,” Guga haktuir.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Tuir nia hanoin katak, Fretilin kaer prinsipiu 1975, atu halibur ema hotu laos atu fahe ema hotu depois soran malu baku malu, ne’eduni nia husu ba Xanana atu buka meius oinsa atu bele tu’ur hamutuk entre Fretilin Movimentu ho Fretilin Partidu. Husi CPD-RDTL prontu kualker tempu.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Iha oportunidade ida ne’e, husi membru CPD-RDTL, Guntur informa mos katak, problema ne’ebe mosu iha Fretilin Movimentu ho Partidu Fretilin, ida ne’e problema internal, ne’eduni nia husu ba governu liu husi Maun Bo’ot Kay Rala Xanana Gusmao atu buka solusaun hodi responde ejijensia CPD-RDTL nia ne’ebe durante halo asaun pasifiku durante loron tolu nia laran iha Dili. car</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">STL, Segunda, 10 Outubru 2011</div>AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-50302039248796404532011-09-19T04:41:00.001-07:002011-09-19T05:06:43.899-07:00Quem apreciam essa liberdade e quem está enganando os pobres?<div style="text-align: justify;">By <b>Tama Laka AQUITA</b></div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;"><i><b><span>Um pecado político "Marie Alktiri" que não pode ser perdoado, é um produto legal que assegurem melhor a suas próprias vidas do que as vidas de muitos que ainda são pobres. "Decreto lei Pensao Vitalisia feita e assinada pelo ex-primeiro-ministro Estanislau Aleixo da Silva e Maria Madalena Brites Boavida como ministra do Planu e das finanças, 02/ 2007. (Leia: Decreto lei Pensao Vitalisia)</span></b></i></div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Besik tinan sanulu ita hakuto a’an hosi kolonialismo iha ita nian rain, besik tinan sanulu ona mak ita restaura ukun rasik a’an iha 20 de Maio 2002. Povu Timor-Leste tomak ho esperanca bo’ot atu hetan moris diak, iha vida moris loron-loron nian iha ukun rasik a’an ida ne’e, tuir dalan nebe’e saudoso, heroi sira mehi ba povu ida ne’e, maibe tinan sanulu ona mak povu hein ho esperanca bo’ot oinsa atu hadia moris, tuir dalan moris nebe sira iha, liu-liu iha sector hotu liu-liu sector nebe sai hanesan “asset mati” ba agricultores sira; Rai, Natar ho To’os.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Ita nian rain iha rikeza oi-oin; mina ho gas nebe potensia bo’ot teb-tebes atu desenvolve povu nian moris, alen de ita iha mina ho gas ita mos iha café, ai-kameli, Nu’u, kamii ai-oan mutin, batar, ai-farina, manganese, marmer ho potensia sira nebe mak bele fo benefisio direitamente ba povu. Ho potensia riku soin nebe mak Rai Timor iha, povu precisa lideranca politico ida nebe ho laran luak hakarak hanorin povu atu hatene saida deit kona ba, saida mak politika; Politika kona ba ekonomia nian, politika kona ba saude nian, politik kona ba edukasaun nian liu-liu kona ba politika agricula i oinsa atu desenvolve ekonomia povu nian nebe povu hetan benifisio diretamente hosi area ida ne’e. </div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Ukun rasik a’a nebe povu nebe iha rai ida ne’e sacrificka sira nian moris tomak, ukun rasik a’an nebe, povu moris hamutuk ho assuwain FALINTIL no povu nebe fo’o nia contribuisaun itoan ka barak to’o hetan indenpendesia liu hosi dalan “Referendum 99”. Ikus mai, ukun rasik a’an ne’e sai hanesan mehi ida nebe sai realidade, maibe mehi ne’e mehi mamok, tan deit luta nain sira nebe mai hosi liur ho titlu DR, no Engr. halo uluk lei nebe’e bele fo’o garante ba sira nian moris do que povu. Povu lahatene nia moris ne’e atu sai oinsa los.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Tamba sa mak ita hateten povu lahatene sira nian moris ne’e atu sai oinsa? Tamba lideranca politik Partido FRETILIN DR. MARIE ALKTIRI nudar Eis-Premeiro Ministro wainhira resigna a’an tiha apresenta Lei Pensaun Vitalisi nebe nia copy hosi Lei pensaun vitilis Mozambique nian, introduz lei ne’e ba Parlemento Nacional liu hosi <b>Eis-Premeiro Ministro Estanislau Aleixo da Silva</b> hodi halo lei ne’e hodi garante uluk sira nian moris no family nian moris duke povu ki’ik no kiak sira nian moris. Ikus mai se mak sai vitima ba produto lei sira nebe maka sira introduz, no lei sira nebe mak sira aprova? Povu. Povu ida nebe trabalhadores, povu ida nebe agricultores, povu ida nebe moris ki’ak no kbi’it laiha tamba injustisa social sira ne’e. Se mak sala ba decisaun politik nebe mai hosi ita ida-idak nia votos? Ita, ita rasik, ita nebe mak fo votos ba partido politik ho lideranca sira nebe mai to’o iha ita nian Distrito, Sub-Distrito, Suco no Aldeia, lideranca partido politik sira nebe Ita rasik hili, maibe Ita la konyece. Lideranca partido politik sira nebe tinan lima-lima mak mosu mai ita nia oin ho promessa oin-oin ho osan no sasan oin-oin hodi manan ita nian votos iha tempo atu tama eleisaun geral, osan mean nebe ita iha, mak ita votos. Votos osan mean nebe Ita fo’o iha Eleisaun Geral hodi sira ba ukun rai ida ne’e.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Eleisaun Geral dala rua ona mak ita hili no fiar ba sira. Eleisaun geral dala rua ona mak ita fo’o ita nia votos osan mean ba lideranca partido politico sira, votos nebe ita fo’o sem fo’o fila nia valor tomak, tuir ita povu nian hakarak. Maibe tamba ita beik no lahatene lei tan ne’e ita nian votos osan mean nebe’e ita fo’o sai folin laek. </div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Wainhira Primeiro Governu Partido FRETILIN nebe Lidera hosi DR. MARIE ALKTIRI halo lei sira ne’e mosu, iha ita nian oan sira nebe uluk hakilar lori ita nian lian katak; <b>“Lei Pensaun Vitalisia, lei moe laiha”</b>, sira mos la consegue atu trava. La consegue trava tamba la,os sira lahatene ka laiha konyecimento ba lei sira ne’e, maibe tamba sira hatene katak sira iha ona poder agora atu oinsa atu defende no oinsa bele hametin liu tan. Saida mak acontece iha povu nian oin sai oin seluk, iha parte ida hateten; sei halo alterasaun ou halo revisaun ba Lei Pensaun Vitalisia maibe iha parte seluk husi kotuk assina no aprova tiha lei ne’e.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">To’o ohin loron atu tama tinan lima ona, to’o ohin loron atu tama eleisaun geral 2012 ona, maibe to’o ohin loron laiha deputado ida mak barani husu halo revisaun ba lei nebe’e halo povu sai vitima. Deputado sira sempre hateten katak; <b>“ami mak representa povu”</b> mas labele halo alterasaun ka revizaun ba lei nebe mak garante liu lideranca politika sira nia moris depois de tinan lima. To’o ohin loron ita povu ki’ik no kiak lahatene buat hotu kona ba lei ne’e.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Se eis titular iha direito tuir lei nebe sira aprova, povu trabalhadores no camponeses iha liu direito ba “seguro da vida” ka “benifisio” hosi estado tamba sira mak autor desenvolvimento. Benifisio ka subsidiu la’os hetan deit hosi programa desenvolvimento governu nian nebe la’o dadaun ka atu hala’o tuir. Maibe tenki iha benefisio ida nebe direitamente ba familia ida-idak atu nune bele iha esperanca katak estado garante future povu nian oan sira aban bain rua.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Oinsa Lei Pensaun Vitalisia nia lala’ok garante Eis-titular Primeiro Ministro no nia Eis-Titular Ministro sira nia moris iha loron ikus, wainhira sira la tur hanesan primeiro ministro ou ministro ona, ka la tur hanesan secretario estado, ka la tur hanesan Deputado ona.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">“Tuir mai hakerek nain hakarak hosik hela ba povu tomak atu hatene oinsa ho Lei Pensaun Vitalisia nebe aprova iha Governu Partido FRETILIN, Governu se deit mak ukun Rai ida ne’e tenki hasai despesa osan ba Ex-Primeiro Ministro DR. MARIE ALKTIRI hodi garante nia moris ho montante osan ida nebe bo’ot tebes enquantu povu sei moris kiak nafatin.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Familia husi eis-titular Primeiro Ministro bele ba rai liur (pasiar ka halo tratamento saude) Estado mak selu hotu. Hetan passaporte diplomatiku, Estado mak hasai osan atu selu ninia uso! Hela iha hotel luxu, han hemu luxu … estado mak selu. Lori ho eskoltu estado mak selu.... Hatama sasan luxu (kareta, material halo uma luxu) estado mak selu, no povu mak agoenta taxa. Loron-loron iha uma deit, sira hetan fasilidade tomak hanesan liu-rai monarquia sira (Inglaterra, Japaun, Espanha, Dinamarka, Noruega, Suessia, nst), estado mak selu… Regalia sira ne’e hotu, sura hamutuk tinan ida bele baku liu <b>$US200, mil dolares americanu.</b></div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Lei Pensaun Vitalisia ne’e aprova, iha tempo governo <b>PARTIDO FRETILIN</b> depois de krisi 2006 wainhira <b>MARIE ALKTIRI</b> resigna a’an, iha momento neba Premeiro Ministro <b>ESTANILAU DA SILVA</b> ho <b>MADALENA BOAVIDA</b> nudar <b><i>Ministra do Planu e das Financas</i></b> mak assina. Tuir Dekreto Lei 2/2007.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;"><b><span >Lista de pedido relatives aos Ex-Titulares dos Orgaos de Soberania</span></b></div><div style="text-align: justify;"><b><span >Ex-Premeiro Ministro DR. MARI’E ALKTIRI</span></b></div><div style="text-align: justify;"><br /></div><ol><li style="text-align: justify;">Contrato de trabalho a termo certo com Senhor Filomeno Aleixo, para trabalhar como assessor do seu Gabinete de trabalho. Senhor Filomeno Aleixo nao e funcionario nem agente Estado, tal como a lei exige e ganha um salario de $2000 dolares/mes;</li><div style="text-align: justify;"><br /></div><li style="text-align: justify;">Contrato de trabalho a gtermo certo com a Sra. Filomena Efi para trabalhar como empregada domestic na residencia official $150 /mes;</li><div style="text-align: justify;"><br /></div><li style="text-align: justify;">Contrato de trabalho a termo certo com o Sr. Joao Menezes para trabalhar como responsabel de manutencao de rotina, na residencia official $170/mes;</li><div style="text-align: justify;"><br /></div><li style="text-align: justify;">Contrato de trabalho a termo certo com o Sr. Abel Noronha para trabalhar como jardeneiro da residencia official $150/mes;</li><div style="text-align: justify;"><br /></div><li style="text-align: justify;">Contrato de trabalho a termo certo com o Sr. Manuel dos Santos para trabalhar como o seu motorista $200/mes;</li><div style="text-align: justify;"><br /></div><li style="text-align: justify;">Contrato de trabalho a termo certo com a Sra. Palmira de Deus para trabalhar como empregada domestic da residencia official $150/mes;</li><div style="text-align: justify;"><br /></div><li style="text-align: justify;">Contrato de trabalho a termo certo com a Sra. Georgina da Costa para trabalhar com chefe do pessoal domestic da residencia official $170/mes;</li><div style="text-align: justify;"><br /></div><li style="text-align: justify;">Contrato de trabalho a termo certo com o Sr. Marcelino Bana para trabalhar como seu motorista de reserve $200/mes;</li><div style="text-align: justify;"><br /></div><li style="text-align: justify;">Contrato de rehabilitacao da residencia official $429,680.99;</li><div style="text-align: justify;"><br /></div><li style="text-align: justify;">Contrato de compra e montagen de movies para residencia official $99,924.89;</li><div style="text-align: justify;"><br /></div><li style="text-align: justify;">Contrato de rehabilitacao da residencia temporario $88,408.35;</li><div style="text-align: justify;"><br /></div><li style="text-align: justify;">Contrato de arrendemento da residencia temporario$4000/mes, tendo sofrido um aumenta para $6.600/mes depois das obras de rehabilitacao;</li><div style="text-align: justify;"><br /></div><li style="text-align: justify;">2 telemovies para o Gabinete de Trabalho;</li><div style="text-align: justify;"><br /></div><li style="text-align: justify;">Viagen do Ex-Titular e respective delegacao ao Sudan do Sul com passage por Portugal;</li><div style="text-align: justify;"><br /></div><li style="text-align: justify;">Pedido de comprar de carro para apoio de Gabinete;</li><div style="text-align: justify;"><br /></div><li style="text-align: justify;">Pedido de senhas do Combustivel para carro do assessor $1000 dolares/mes;</li><div style="text-align: justify;"><br /></div><li style="text-align: justify;">Pedido de pagamento de service de manutencao de viaturas-A1 service $8530,5;</li><div style="text-align: justify;"><br /></div><li style="text-align: justify;">Pedido de pagamento de service de instalacao electrica na residencia a empresa TAM ELECTRIC $9934.05</li></ol><div style="text-align: justify;"><b>Se Marie Alkatiri hanesan fundador da RDTL ida nebe mai hosi liur ejiji nia direito liu hosi Lei Pensaun Vitalisia (LPV), povu nebe sakrifika nia moris durante okupasaun militar Indonesio iha liu direito ba subsidio ka benefisio hosi estado.</b></div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Ho esperanca bo’ot katak; povu sei hetan Benifisio diak liu fali lideranca politik sira wainhira Partido sira nebe tur iha AMP sei halakon tiha lei ne’e maibe to’o ohin loron AMP mos labele halo buat ida atu “kombate korupsaun legal” ida ne’e. Tamba ho Lei Pensaun Vitalisia, eis-titular sira bele simu osan gratuito iha sira nian moris tomak. Tamba estado mak hasai osan ba despesa sira nian familia, no la iha ema ida mak tauk atu hetan akuzasaun tan LPV fo’o proteksaun no imunizasaun!”</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Ita hotu sente moris nebe mak ita hasoru, maibe Eis-titular sira la sente, tamba iha Lei Pensao Vitalisia nebe governu anterior <b>“Governu Partido FRETILIN”</b> introduz no aprova sai hanesan lei ida bele garante sira nia moris iha loron ikus to’o mate.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Liu husi Lei Pensaun Vitalisia, eis-titular no nia familia sira bele halo “bisnis” hodi la selu taxa, goza vida tomak hodi la halo servisu ba estado! Se ida ne’e mak lao ona iha ita nian rain. Oinsa ho juventude nebe mak fo’o sira vida tomak ba luta ba ukun rasik a’an ida ne’e? Saida los mak garante sira nia moris aban bainrua nian ? oinsa mos ho juventude sira nebe oras ne’e laiha servisu? Oinsa mos ho povu trabalhadores no agricultores sira la hatene sira nian oan sira nian moris iha loron oin atu sai oinsa?</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Liu husi Lei Pensaun Vitalisia, eis-titular sira bele foti osan husi Estado ba despesa família nian. Ikus mai se mak sai vitima ba produto lei sira nebe mak hosi governu anterior apresenta iha Premeiro Governu FRETILIN? Ita rasik, ita sira trabalhadores, ita sira camponeses ka Agricultores, ita sira juventude nebe servisu laiha, ita sira nebe fo’o votos osan mean ne’e ba sira.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Lei Pensaun Vitalisia ne’e hanesan amo Martinho Gusmao hateten katak; <i><b><span>Lei Pensaun Vitalisia ne’e hanesan castelo-rocaforte (benteng pertahanan) ida atu nune’e eis-titular sira ne’ebe tama iha laran bele moris hakmatek. Maski Konstituisaun RDTL nian la fo dalan no la fo fatin ba “cargo vitalícia” (jabatan seumur hidup), maibe Parlemento Nasional taka matan deit atu halo “pensão vitalícia” (santunan seumur hidup).</span></b></i></div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Tuir mai hakerek hakarak hosik hela informasaun nebe iha ba povu tomak atu hatene katak ida ne’e, sira lideranca partido politik sira nebe mai hosi liur hanesan MARIE ALKTIRI HO NIA GRUPO iha liu PLANU ONA BA SIRA NIAN MORIS .</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Iha tinan 2008, ex-PM Dr. Mari Alkatiri hahu hakerek surat ba IV Governo Konstitusional, evoka Lei 7/2007, 25 de Julho no mos Decreto 2/2007, 1/Agosto, hosi Governo (FRETILIN), kona ba Direito no Regalias iha Pensaun Vitalisia!</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Iha parte ida hateten sai iha public katak; deputado hosi bankada Partido FRETILIN la bele simu kareta, iha parte seluk Eis-Premeiro Ministro DR. Marie Alktiri tinan ida husu kareta foun no simu osan hosi estado no <b>Estado</b> tenki hasai ba despesa familia MARIE ALKTIRI nian durante tinan ida ho montante osan <b>USD $200 mil dolares amerincanu</b>, enquanto povu sei moris susar ho kiak.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Profesores sira nebe sai hanesan ema nebe hanorin futuru nasaun nian moris ho salario menus liu fulan ida <b>USD 300 dolares</b>, ho dedicasaun hanorin hosi aldeia ba aldeia, enquanto infermeiru mediku sira ou ema sira nebe dedika sira nia a’an hodi servi povu iha Sucos ka Aldeia neba moris sem transporte nebe atu bele fasilita sira iha area rural ho salario <b>USD 140</b> fulan-fulan. Enquanto inan no aman hosi saudoso sira nebe mate hanesan; <b>Nino Konis Santana, Koroasu </b>no<b> sira seluk tan</b> hakerek nain la konsege temi iha ne’e laiha atensaun, hela fatin iha uma a’at no laiha tratamento saude nebe diak, feto faluk ka oan kiak veteranus ida simu <b>USD 100</b> fulan-fulan, no idozu simu fulan <b>USD 30</b>, Trabalhadores moris ho salario nebe minimu hosi <b>USD 80</b> to’o <b>USD 100</b> servisu loron 6 iha semana ida nia laran, laiha <b>“seguro da vida”</b> nune mos ba <b>Funsionario Publiku</b>, <b>Polisia Nasional Timor-Leste</b> (PNTL) ho <b>F-FDTL</b> sira, wainhira hetan azar ka mate iha oras servisu nian ka iha nebe deit, estado so tau matan ba sira, ka hetan subsidiu durante fulan 3 deit. Depois de fulan 3 viuva ho oan kiak sira POLISI ho FFDTL nian moris la hatene atu sai oinsa los!!</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Maibe hare fali vantagen hosi lei nebe mak Governu anterior nebe lidera hosi <b>Partido FRETILIN </b>halo. Lei nebe fo’o moris liu Eis-titular Primeiro Ministro, Eis-titular Ministro, Eis-titular Secretario Estado ho eis-titular Deputado sira. Eis-Titular nian moris garante liu ho lei “pensaun vitalisia” (<b>santungan seumur hidup</b>). Hosi lei ne’e, ita hotu nudar povu nebe ki’ik no kiak, tamba ita lahatene no lakoi buka hatene lei, ema matenek sira mai hosi liur halo ita sai beik liu tan.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Ho komparasaun nebe’e hakerek nain cita iha leten hatudu momos katak “pensaun vitalisia” sai hanesan lei nebe mak, nakonu diskriminasaun iha vida moris nudar ema Timor oan i psikologikamente oho povu, tamba Lei Pensaun Vitalisia ne’e garantia liu ukun nain moris duke povu ki’ik no kiak sira.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Lei Pensaun Vitalisia mos halo ema matenek sira hare partido laos hanesan fatin atu ba tau hamutuk hanoin atu desenvolve nasaun ida ne’e, maibe hare partido politik hanesan fatin ka dalan (<b>Batu Loncatan</b>) atu ba hetan poder. Poder politico la’os ona fatin atu ba servi povu, maibe hare poder politico sai hanesan fatin ka profisaun ida, matenek sira la’os ona hare partido politiku hanesan fatin atu hanorin politika ba povu atu hatene politika.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Tamba lei no kondisaun nebe mak iha, desemprego kada tinan sempre aumenta, laiha industria ka fatin servisu , kondisaun nebe iha fo dalan, no mos, fo hanoin ba matenek sira nebe mak foin akaba sira nian estudus S1 S2 S3 ka DR atu aproveita oprtunidade nebe iha, liu hosi hari’i partido politiku no tama partido politik ka hare partido politiku sai hanesan fatin atu hetan “Santunan seumur hidup”.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Wainhira matenek sira hare partido politico la’os ona fatin atu hanorin politika ba povu, la’os ona hare partido politiku hanesan fatin atu luta hamutuk ho povu ba dalan desenvolvimento I la’os ona partido politika hanesan fatin atu luta ba povu nebe kbi’it laiha no mukit nian lian. Iha nebe matenek sira hare poder ka kekuasaan hanesan profisaun katak; tinan lima nian laran tenki aproveita poder nebe mak iha.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Mai ita hamutuk halakon no hapara injustice social-ekonomia no diskriminasaun nebe mak ita hotu senti. Hamutuk ita hakilar ba kolonialista kulit metan. Maubere oan mak ita, ita sira nebe senti moris nebe ita rasik hasoru. Maubere oan mak ita sira nebe moris laiha kbiit to’o ohin loron. Hader ona ba, hamrik ona ba, hamutuk ita hakilar direito ita nian nudar povu nebe’e, ema sei halo beik nafatin. Hamutuk ita hakotuk Injustica social-ekonomi no Diskriminasaun nebe iha, liu hosi Julgamento Politiku Eleisaun Geral 2012. Obrigado.</div>AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-65578337988939043292011-09-14T07:39:00.000-07:002011-09-14T07:44:26.938-07:00Lista de pedidos relativos aos Ex-Titulares dos Orgaos de Soberania (Ex-PM, Mari Alkatiri)<a href="http://a6.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/308581_246470602055303_100000770948459_627928_1675765791_n.jpg"><img src="http://a6.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/308581_246470602055303_100000770948459_627928_1675765791_n.jpg" width="500" align="center" /></a>AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-29898796925083652392011-09-13T07:45:00.000-07:002011-09-14T07:53:11.303-07:00Oin Foun Hamosu Deskontente Iha Estrutura Fretilin<div style="text-align: justify;">DILI – Maske lider balu iha mundu apresia ho 3° kongresu partidu Fretilin, nian, maibe deferente ho estrutura eleitu partidu historiku nee nian nebe lamenta ba politik lideransa Lu Olo ho Mari Alkatiri nian hodi hili ema oin foun balu ba membru CCF.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Kongresu nasional Fretilin nebe halao durante loron 3 iha eis merkado lama Dili, nebe konsenge hili duni delegadus hamutuk nain 90 tama ba membrus Comite Central da Fretilin (CCF).</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Iha dehan kordenador Fretilin husi Sub Distrito Vera Cruz Rita Doutel Sarmento, ba jornalista sira iha ninia rezidensia Farol-Dili, Motael Segunda (12/9).</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Nia hatete nudar kordedora OPMT husi Distrito Vera-cruz atu hato’ deit katak, nia la Nega Partidu Fretilin maibe’e rejeita total hahalok nebe prezidente Lu-olo ho sekretariu jeral Fretlin Mari Alkatiri halao’o durante kongresu nia laran, ami la simu nusa maka hili fali ema nebe foin tama ba estrutura CCF nian foin fulan haat lima neen deit sai fali delegadu ba membrus CCF, nusa maka la hili ema nebe iha strutura CCF nia durante 1975 ate “agora, tanba saida,? I ami deklara katak iha eleisaun ami sei hili tuir ami nia hakarak, no agora “ami sei diskansa lai ho kakutan malirin para afilha ba partidu seluk, tanba durante ne’e Mari ho Lu-olo buka “ami nia diak deit, la hare ba terus nebe maka durante ne’e “ami hasoru iha Fretilin nia laran,” tenik Rita.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Entretanto iha fatin hanesan dehan Vice Kordedor OPMT Partido Fretelin nian ba sub distrito Vera-Cruz. Martinha dos Santos, hatautan tan katak, lia fuan ida Fretelin “ami la nega,tanba ema barak mate tanba Fretelin, laos mate tanba Alkatiri ho Lu-olo, jadi atu hili ema ba delegadu ka sai membrus CCF ba future oin mai tenke hare uluk ema nebe maka terus no luta duni ba partidu ida ne’e, laos hili fali ida ne’e maka foin tama ba estrutura partidu ne’e nian le’e,” tenik Martinha.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">“Ami nia hakarak ne’e tenke hare lai ema sira nebe antigu iha etrutura nia laran,no durante fo a’an ba hodi servisu mate didiak iha partidu ne’e nia laran, no “ami mos la simu katak, Sr. Gergorio Saldanha nebe momentu halibur joventude 12 novembru mos naran la tama iha laran, ninia ferik oan maka naran tama maibe’e sai fali hanesan suplente ba iha delegadu foun sira, tuir lolos ne’e nia lebele sai suplente, tenke sai delegada ba iha membrus CCF, ida mos “ami la aseita. “Ami sei hamutuk ho “ami nia kordedora Kamarada Rita atu diskansa lai husu ba Mari ho Lu-olo atu buka fali membrus seluk truka iha ami nia fatin, no iha eleisaun mai mos “ami sei hili tuir ami nia hakarak ona, tanba partidu Fretelin la rekoinese “ami hanesan membrus CCF nebe maka fo kontribuisaun makas ba iha servisu partidu nian durante ne’e, atu kalan mos “ami pronto, sempre pronto iha sa oras deit,” nia hatete.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Nunee hanesan deit husi Sinorinha A hatete nia hare kongresu ne’e laiha olusaun nebe maka diak ba iha militante tuan sira, diskursu ba orsamento Segundo kongresu mos la aprejenta ba militante sira, halo nusa maka “ami bele fiar “ami nia partidu rasik.” Hateten Senorinha. son </div><div style="text-align: justify;"><br /></div><span><div style="text-align: justify;">STL, 13 Setembru 2011</div></span>AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com2tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-23270520729012584862011-08-29T20:31:00.000-07:002011-08-29T20:53:24.437-07:00Eleisaun direta Partidu FRETILIN, abstensaun 68,48% iha distritu Viqueque
<br />Dili. Tuir informasaun ne'ebe maka hetan husi KNPO iha sede CCF, Dili, katak: total militantes ne'ebe rejistu iha distritu Viqueque hamutuk 44258, vota ba lista Unika LUMAR (Lu'olo/Mari) hamutuk 13952 (31,5%) no la vota hamutuk 30306 (68,48%).
<br />Husi fonte iha KNPO mos hato konaba rezultado iha Sub-distritus: Watu lari, Watu Karbau, Ossu,Lac-luta e Viqueque Vila.
<br />
<br />Watu Lari:
<br />Total rejistu: 10831
<br />Vota ba lista LUMAR: 5000...46,16%
<br />La vota ba LUMAR: 5831....53,83%
<br />
<br />Sub-Distritu Watu karbau:
<br />
<br />Total rejistu: 4345
<br />Vota ba lista LUMAR: 1006...23,15%
<br />La vota ba LUMAR: 3339...76,85%
<br />
<br />Sub-Distritu: Ossu
<br />Total Rejistu: 11162
<br />Vota ba LUMAR: 3600...34,25%
<br />La vota ba LUMAR: 7562...67,74%
<br />
<br />Sub-distritu Lacluta
<br />Total rejistu: 4375
<br />vota ba LUMAR: 949...21,69 %
<br />la vota ba LUMAR: 3397...77,65%
<br />
<br />Sub-distritu Viqueque Vila
<br />Total: 13536
<br />Vota ba LUMAR: 3397... 25,09%
<br />La vota ba LUMAR: 10139...74,9%
<br />AL!
<br />AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-49737874780649705542011-08-22T17:51:00.000-07:002011-08-22T19:32:44.271-07:00Eleisaun direta Partidu Fretilin, se maka manan?<div style="text-align: justify;">Eleisaun direta ba lideransa partidu Fretilin ho pakote uniku sai nudar ajenda importante ne'ebe maka lideransa husi partidu ne'e hakarak hatudu ba Rai Timor-Leste katak sira iha duni poder hodi bele manan eleisaun iha 2012. Mai husi relatus no informasaun bal-balun hatudu katak, povu ladun entusiasmu ida, ate iha centru votasaun balun, elementu KNPO tenki lao ho migrofone koalia haleu bairo ka aldeia hodi mobiliza ema ba vota. Iha lokalidade balun militante balun tenki ba obriga ema ba vota.
<br />
<br />Hare mos husi TVTL iha ninia telejornal segunda-feira (22/08), ladun hatudu iha mobilzasaun ida makas ka hanesan espetativa ne'ebe maka komisaun organizadora pretende.
<br />
<br />Iha Dili laran, iha sexta feira kalan militante balun tenki lao ho microfone ba koalia hodi bolu ka obriga ema ba vota iha sabado. Iha bairo balun iha Comoro ne'eba, sei iha Domingo (21/08) mos sei mobilzia ka koalia microfone tama sai bairo obriga ema ba votu.
<br />
<br />Dadus balun tan maka, bele mos vota sira ne'e la iha kartaun militante nem rejista mos bele ba vota, tan deit votantes ka sira ne'ebe rejistadu. Ho realidade ida ne'e, se maka manan iha eleisaun direta ne'ebe maka lideransa partidu Fretilin hananu los ne'e, sira maka hahu buat foun ba RTL. Hein katak KNPO sei anuncio rezultadu iha fulan setembro ka molok rohan fulan agosto. Maibe atu ninia rezultadu ne'e se maka atu bele asina nudar sinal ba rekonecimentu ba rezultadu ne'e justo ka lae. la iha manipulasaun. Iha Timor-Leste, so STAE maka bele halo servisu ida ne'e.
<br />
<br />Parte seluk mos, se maka bele garante ba votus sira ne'ebe mamuk iha eleisaun ne'e rasik, Kaixa sira ne'e lori mai ne'e taka metin ka nakloke ona. Buat sira ne'e hotu, halo balun sei ladun fiar ba ninia rezultado final. Partidu sei mai dehan, ne'e particisaun maxima, kandidatura pakote unika hetan lejitimidade ho 80%. Balun fali dehan, ne bahasa dehan katrol deit. Ida ne'e sei dada malu ba mai, se maka iha razaun no se maka lae. Eleisaun interna ida ne'e partido bele kanta. Maibe eleisaun jeral 2012, ninia rezultadu oin seluk ho eleisaun direta no oin seluk ho eleisaun 2007 nian. Ne'ebe, cedu demais atu kanta ka hananu manan ba eleisaun 2012!
<br /></div>AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-88806747470210890242011-07-22T08:57:00.001-07:002011-07-26T11:36:37.942-07:00FRENTI-MUDANÇA vs FRETILIN...Mari Alkatiri sei lori Fretilin hanesan PDI Suryadi?Iha Indonesia, iha Partai Demokrasia Indonesia (PDI), wainhira mosu kongresu iha tinan 1993-1994, hahu luta ba poder iha PDI nia laran. Mosu KLB (Kongres Luar Biasa) dala rua, iha Medan no surabaya. Mosu figura foun ne´ebe maka bele halai hadau malu, Suryadi ne´ebe hetan suporta husi Rejime Suharto no figura Megawati Sukarno Putri. Tanba tempu ne´eba rejime forte neduni Megawati la konsegue tanba hetan sabotajen oi-oin husi kubu Suryadi ho aparelu estado Orde Baru. Ikus mai iha tinan 1996/97, Megawati ho ninia forsa harii partido mesak hodi fo naran PDIP, demarka husi PDI. Iha era demokrasia, PDIP manan iha eleisaun jeral 1999 no PDI Suryadi, lakon no agora la iha representasaun iha DPR!<br /><br />Historia mos hanesan iha partido FRETILIN, iha Grupo Fretilin Mudança (GFM), mosu hodi halo oposisaun ba lideransa Mari Alkatiri. Sira tenta envolve ba debates politika iha kongresu 2006, apresenta sira nia kandidatu rasik ba lideransa. Maibe hetan sabotajen husi aparelu ne´ebe domina partidu Fretilin.<br /><br />Ho tempo, ikus mai GFM transforma ona ba partidu politika ho sigla: FRENTI-MUDANÇA. Ba eleisaun 2012, Partidu FRENTI-Mudança no partidu FRETILIN sei ba hadau eleitoradus FRETILIN nian. Ida defende kontinuidade ka status quo no seluk ruptura ho lideransa partidu. Mari Alkatiri ho Fretilin, sei lao tuir dalan PDI Suryadi iha Indonesia. Hein hodi hare!AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-29292547104140519032011-07-18T06:13:00.001-07:002011-07-18T09:15:50.842-07:00Mari Alkatiri dehan PEDN ne´e AMP no laos FRETILIN nian, Maubere-Aileba lalika vota tan ba Partidu ne´ebe lakohi dezenvolvimentuDili. Mari Alktiri lori Sekretariu Jeral Partidu Fretilin nia naran, haktuir katak: "PEDN ne´e AMP nian, neduni Fretilin manan no ukun sei la uja PEDN (TVTL, 15/07/2011)". PEDN ne´e povu Maubere-Aileba sira nia oan maka elabora.<br /><br />Ho sira nia matenek maka halo PEDN, oinsa maka lider ida, subar iha partidu historika nia liras hodi bosok povu Maubere/Aileba. Afinal Mari Alkatiri hakarak maka explora povu liu husi sira votus, e depois lakohi ba povu nia moris diak, lakohi dezenvolvimentu ba povu Maubere-Aileba sira.<br /><br />Nia hakarak maka diak no moris luxu ba nia ho nia familia, sira hetan beneficiu husi Pensaun vitalicia ne´ebe aprova ho nakdedar molok termina nia mandatu. Hetan beneficiu hanesan: osan manan 100% hanesan sira ne´ebe maka ativu , hetan beneficiu ho exportasaun ba sasan husi liur livre husi taxa, hetan direitu ba facilidades sira seluk. Ida ne´e maka lider Maubere no Aileba? Laos, Mari Alkatiri lori bandeira Fretilin subar an hodi defende ba ninia interese burgesa.<br /><br />Maubere no Aileba, lalika vota tan ba Mari Alkatiri no Partidu ne´ebe lidera husi nia rasik. Vota ba Alkatiri ne´ebe subar iha Fretilin hodi suku liras ba nia ho familia no sira nebe maka hetan beneficius maka moris diak.<br /><br />Povo Maubere Aileba, lalika vota tan ba Mari Alkatiri tanba fo moris diak ba sira no sira nia grupos deit. Mai ita hamutuk dehan lae ba Mari Alkatiri ne´ebe explora povu Maubere/Aileba nia lian no votus manan votus no ukun haluha ona aileba no Maubere sira!AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-70803684760392514052011-07-15T00:26:00.000-07:002011-07-15T05:07:47.009-07:00Xanana despede Ramos Horta ho mata ben---hanesan despedida ida ba PR?Dili. Iha serimonia ba taka TLDPM, loron Quarta-Feira (13/07/2011), PM Kay Rala Xanana Gusmao, koalia ho mata bem sai, wainhira referensia ba Presidente Republika ne´ebe hola parte iha surumutuk TLDPM loron rua (12-13). PM koalia ho emosaun, tanba atitude PR nian ne´e hatudu responsabilidade moral no sintidu Estadu nian.<br /><br />Ba hanoin no komentariu barak katak Xanana koitadu ba Ramos Horta, tanba iha ninia fim mandatu ona, foin nia hatudu atitude nebe maka kooperasativa ho Governu. Foin fulan hirak liu ba, PR joga hela papel oposisaun nian hodi la promulga OGE2011, no husu sala tan parecer juridika ba PGR ne´ebe diploma ne´e responvsabilidade exklusifva husi PR nian. Ikus Tribunal Rekursus konfirma katak Diploma ne'ebe konba OJE2011 tuir dalan no konstisional. No atus seluk tan, durante iha mandatu Ramos Horta nian, nia buka oinsa maka joga ba Governu hodi oposisaun nia naran, hanesan defende atu Mari Alkatiri maka envolve iha Negociasaun ba Tasi Timor, ect.<br /><br />Hanoin balun katak jogo husi Xanana oinsa maka isola Fretilin no lori PR ba suporta PEDN. PEDN hetan apresiasaun bot husi parceirus internasionais sira liu husi sira nia deklarasaun durante apresentasaun PEDN.<br /><br />Wainhira PM Xanana mata bem sai, la hetan reasaun emosional husi publiku, babain katuas Xanana maka emosional. Sempre bolu publiku ka dada publiku mos emosional. Mai ida ne'e, nia koalia emosional ba Ramos Horta, ne´e ba publiku ida ne´e hanesan laos personajen neé maka bolu publiku bele tuir mos emosional. Tanba fator Horta.<br /><br />Iha balun fali dehan katak Horta ninia presensa iha CCD (ex-Merkadu Lama) loron rua ne´e, hatudu katak Horta buka besik, hodi ba husu apoio husi Xanana ba ninia re-kandidatura ba Presidencia Republika. Hanoin sira ne'e hotu, iha fatin no iha ninia razaun mesak, maibe problema maka ne'e povu Maubere Aileba laos facil atu hetan manipulasaun. Sira hatene distingui se maka Anjo no se maka Diabu. Diabu atu muda ba Anjo mos sira matan moris no neon nain hela!AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-91164455984961057642011-07-11T00:08:00.000-07:002011-07-13T15:37:51.257-07:00FRETILIN lakohi Desenvolvimentu, boicoto ba PED liu husi Walk out husi PNDili. Partidu Fretilin lakohi desenvolvimentu nasional, tanba ne'e maka sira boicoto ba PED liu husi Walk out husi PN. Fretilin ida uluk movimentu, ninia papel importante hodi lidera procesu no mudansas ne'ebe hasoru hodi organiza, to'o ikus liberta rai Timor-Leste husi okupasaun estranjeirus.<br /><br />Maibe Partidu ida FRETILIN, ne'e ninia aspirasaun la hanesan ona FRETILIN Movimentus, partidu FRETILIN luta ona ba kadeiras, ba intereses grupos kiik oan ida ne'ebe maka uja naran FRETILIN ninia istoria sofrimentus, istoria heroica hodi funu ba sira nia intereses.<br /><br />Boycoto ba PED, ne'e hatudu katak Partidu FRETILIN lakohi desenvolvimentu, hakarak maka Timor-Leste atrasadu, la desenvolve.<br /><br />Partidu Fretilin lidera husi Mari Alkatiri, fo instrusaun ba bankada lidera husi Aniceto Guterres ne'ebe fo ordem ba bankada hodi walk out husi debate iha Uma fukun PN, segunda-feira (11/07/2011).<br /><br />Aileba Maubere oan sira hotu, husi foho tun to'o tasi ka tetuk, lalika vota tan ba Partidu FRETILIN ne'ebe maka lakohi desenvolvimentu, lakohi paz, lakohi dialogue, hakarak maka ukun maibe ukun ba sira nia hakarak ninia interese, proteje sira nia interese, intereses Mari Alkatiri no colega sira nia hakarak, hakarak dumina ekonomia maka kaer Mina iha Tasi Timor, domina politika liu husi ukun, liu husi domina ba aperelu justisa buka preseguisaun politika ba adversariu politika, exemplu konkretu kasu Jose Luis Guterres, intensaun politika lori justisa nian naran...<br /><br />Povo Maubere, Aileba lalika vota tan ba Partidu Fretilin, imi la lakon, tanba iha ona partidu ne'ebe maka representa Fretilin movimentus, hanesan CNRT ho Xanana, Frenti-Mudancas, PD, PSD, UNDERTIM no sel-seluk tan ne'ebe hakarak diak ba rai ida ne'e no povu ida ne'e. Sira ne'ebe hakarak hadia povu nia moris...!AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-37937263476076200612011-07-05T19:02:00.000-07:002011-07-07T06:03:40.084-07:00Eleisaun direta Partidu FRETILIN, atu lejitima deit lideransa eterno Lu'olo/AlkatiriDili, Aileba Lian. Eleisaun direta ba lideransa Partidu Fretilin ne'ebe lidera husi Lu'olo/Alkatiri, atu lejitima deit figura lideransa nain rua nian. Maske sira nain 2 kaer ka ukun ona partidu Fretilin tinan 10 (2001-2006, 2006-2011) maibe Lei ka regulamentu sira ne'ebe hakerek iha Estatuto Partidu Fretilin nian, aprova husi kongresu tinan 2001, katak "lideransa limite ba periudu rua deit".<br /><br />Fakta maka ne'e, lideransa Lu'olo/Mari Alkatiri, kumpri ona periudu rua, maibe CCF hola dezisaun hodi kontinua ho lideransa nain rua, maske seidauk halao kongresu maibe altera ona dadaun Estatuto Partidu Fretilin, hodi ba atende ba interese ba manutensaun lideransa nain rua nian, Lu'olo/Mari Alkatiri nudar lider eternu ba Partidu Fretilin.<br /><br />Se tuir regras normal, iha kongresu maka bele altera konaba Estatuto Partidu Fretilin nian hodi loke dalan ba hatutun lideransa Lu'olo/Mari Alkatiri. Maibe realidade oin seluk, partidu Fretilin adopta modelu eleisaun direta hodi lejitima deit lideransa eternu, Lu'olo/Alkatiri!AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-31137777563038282852011-06-26T22:00:00.000-07:002011-06-26T22:06:29.637-07:00O Pecado Politico do Marie Alktiri e Ramos Horta*<em>By Aquita</em><br /><br />Tempo to’o ona povu tenki hatene: <strong>Tansa mak Australia ejiji nia direito ba Kadoras Greater Sunrise?</strong> <strong>No se mak trai povu nia direito ba soberania tasi Timor</strong>? Tinan 10 ona mak ita nia rain hetan independensi, tinan 10 ona mak ita nia eis Premeiro Ministro DR. Marie Alktiri no Eis... Ministro Negocio Estrangerio (actual Presidente da Republica) DR.Jose Manuel Ramos Horta sempre ho vaidoso koalia ba povu katak; tamba sira nian matenek no esperiensia diplomatiku nebe luan iha diaspora durante periodo ocupacao Indonesia mak ohin loron Governu AMP bele gasta osan estado nian “<strong>arbiru deit</strong>” hosi fundu minirai nain. Pior liu tan, ba asunto negocisaun dada kadoras hosi kampu “Greater Sunrise” mai Timor, sira nain rua nian rua fo Kulpa maka’as ba governu Australianu ho nia kompanhia Woodside maka lakoi authoriza atu dada mai Timor. Hosi parte seluk, povu kontinua “inocente no ignorancia” ba asunto ida ne’e tamba durante ne’e sira “taka” problema ne’e nia hun nebe sira rasik mak kria no semi ha konhesimento husi povu.<br /><br /><strong>EZIJENSIA</strong> bo’ot hosi povu Timor tomak atu dada kadoras husi kampu “Greater Sunrise” mai area Tasi ibun Suai-Betano-Beasu kontinua forte nafatin. Ita nia Governante sira, hahu kedas husi premeiro to’o quatro governu konstitusional-sempre –inkoraja nafatin povu katak iha tempo badak nia laran”pipeline” sei dada mai teritori Timor. Povu kontinua ho mehi nebe husi fantasma governantes sira prega ba sira katak; iha future ita sei sai nasaun riku ho kondisoens ekonomia nebe diak liu iha Asia-Pasifiku nia laran. Fantasma ne’e halo povu toba la dukur no ida-idak nia mehi ba nia a’an , nia familia no nasaun iha future mai.De factu se povu hatene lolos saida mak eis-premeiro ministro DR. Marie Alktiri ho eis ministro negocia estrangeiro DR. Jose Manuel Ramos Horta “halao ka assina” no “koalia” ba assunto negociasaun Tratado Tasi Timor, entaun povu sei hare kedas se-mak “Verdadeiro Traidor” no “Double Agent” ba soberania Tasi Timor no riku soi povu tomak nian. Nune - sem – duvidas – povu hanesan nain ba soberania RDTL nian, tenki hatene hetan esklaresemento nebe justu no honesto husi ninia eis-governantes sira nebe desde inicio kedas hadau malu kaer pasta ba assunto Rekursu Minarai nian.<br /><br /><strong>PEKADU POLITICA</strong> nebe povu tenki hatene mak, hahu kedas iha loron 20 de Maio 2002, iha eis-merkado lama(agora DCC), Governu Timor-Leste representa Premeiro Ministro DR. Marie Alktiri ho Governu Australia, nebe representa hosi Premeiro Ministro John Hower assina Tradadu Tasi Timor(Timor Sea Treaty). Husi Tratadu ne’e rekonhece no regula iha anexo E, Artigo 9 (b) kona ba “Unitization of Greater Sunrise” no tuir mai iha Dili, loron 6 Marsu 2003, DR Marie Alktiri, assina ho Governu Australia hodi kesi-mate liu tan Tratadu Tasi Timor ne’e ho International Unitization Aggrement (IUA). Iha acordo ne’e hateten katak; “Acknowledging that Timor-Leste and Australia agreed under Anex (E) of the Timor Sea Treaty to unities Greater Sunrise on the basis that 20,1% of Greater Sunrise lies within the JPDA and that production from Greater Sunrise, katak; kampu sira Greter Sunrise nian toba iha 79.9% iha area jurisdisaun Australia nian no 20.1% iha Area Petroleun Devolpment Lisuk (JPDA), nebe Australia ho Timor-Leste komparte”.Ida n e signifika katak; Australia hetan direito eksplorasaun nebe boot liu ba kampu “GreaterSunrise” tamba ita rekonhece no assina ona liu husi Tratadu Tasi Timor (Timor Sea Treaty) no akordu IUA. Nia-nia konsekuensia mak; otomatikamente ita lakon ita nia direito ba tasi mane nebe tuir direito konvensaun internasional ka United Nations Convention on the Law of the Sea (UNCLOS) Seksaun 2, Artigo 3,4,5 nebe regularize katak nasaun ida-idak iha nia direito ba area territorial maximu 12 mil. Nune mos, baseline ka linha base atu sukat fronteira mak rai liur husi ilha ka kontinente nasaun ida-idak nian. Se karik bazeiahusi direito nebe ita iha husi UNCLOS, mak kuaze 100% husi kampu “Greater Sunrise” pertencia tomak ba direito absoluta soberania Timor-Leste nian.Manobra seluk nebe pior liu tan mak; iha Sydney-Australia, loron 12 Janeiro 2006, DR. Jose Manuel Ramos Horta nu’udar Ministro Coorperacao RDTL ho Ministro Negocia Estrangeiro Australia, Alexandre Downer assina akordu ida nebe bolu; “Certain Martima Arrangement in the Timor Sea”, nebe regularize kona ba periodu tratadu ne’e, hanesan hakerek iha Artigo (12) “Period of this Treaty” katak; Tratadu ida ne’e valido to’o tinan 50 (lima Nulu) ba oin to’o esplorasaun mina maran.Hahalok Traisaun hirak ne’e, to’o agora kontinua sira taka ba povu.<br /><br />Atitude ida ne’e tuir psikolog sira bolu “<strong>double Talk</strong>”. Ikus mai ni-nia konklusaun mak; “what Marie Alktiri-Ramos say” diferente ho “What they do”. Nune, wainhira sira dihan “Kadoras sei dada mai Timor”, pelo kontrario, “Kadoras sei la dada mai Timor”, tamba sira fo tiha ona povu ba nia direito soberania Tasi Mane nian ba Governu Australia ho rekonhesimento legal (International Unitization Aggrement), ba kampu Greater Sunrise: 79.9% + 10.5% (JPDA) = 89.95% iha area jurisdisaun Australia nian.<br /><br />Povu tomak tenki kondena no foti aksaun nebe konkreto hasoru hahalokn traisaun konstituisional ida ne’e. Nusa-mak ita temi traisaun konstituisionais? Katak ; Bazeia husi Artigo 95, versikulo 2 ho Artigo 4 Konstituisaun RDTL nian fo direito Eksklusivo ka kompetensi Parlemeto Nasional nian (laos Governu) atu halo lei baziku ka lejislasaun kona ba: Rai-Ketan RDTL nian. Tuir Artigo No. 4 no Limete bee tasi laran Timor nian no mos zona ekonomico eksklusivu ho tan direito Timor-Leste nian ba zona tatuan no plataforma continental.Hahalok ka aktus sira nain rua nian (DR. Marie Alktiri ho DR. Jose Manuel Ramos Horta)frankamente viola tiha ona normas baziku konstitusionais RDTL nian no mos ba future sei implika big loses ka ita sei lakon buat barak tan husi aspeito ekonomia, politika liu-liu ba soberania Tasi Timor nian.Nune’e hahu agora povu Timor-Leste tomak tenki ejiji ba DR Marie Alktiri ho DR. Jose Manuel Ramos Horta atu responsabiliza sira nia aktus nebe-sem halo konsultasaun ho povu – sira assina nonok no foan tiha ita nia soberania no riku soin Tasi Timor(kampu Greater Sunrise) ba Australia. Pekadu politika ida ne’e kontinua hanesan hahalok reprodusaun husi lideranca 75 nian. Se uluk povo kondena maka’as Deklaracao Balibo 1975, nebe lideranca integrasionista sira fan ita nia soberania ba Indonesia, agora mos ni-nia ESENSI hanesan deit, nia kulit mak troka ba mai. Tratadu Tasi Timor-dala-ida tan tenki ita TRAVA, se ikus mai nia konsekuensi laos DR. Marie Alktiri ho DR. Jose Manuel Ramos Horta mak sei lori maibe geracao ba geracao mak sei sofre ba hahalok TRAISAUN ida ne’e. Obrigado.<br /><br />*<em>Artigu ne'e foti husi autor post iha FB</em>!AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-24804962214631339282011-06-26T19:25:00.000-07:002011-06-26T22:00:53.193-07:00Mari Alkatiri hakarak salva an, hahu tabele ba naran XananaSekretariu Jeral Partidu Fretilin/Revolucionariu, hahu dadaun buka dalan ba salva an. Iha dalan barak, oinsa maka fila lalais ba kaer ukun ka poder. Kadeira poder ne’e ba Mari Alkatiri ne’e, la hetan ne’e ladiak. Kalan toba la dukur, iha metodu rihun ida ho resin maka uja no buka aplika oinsa maka fila lalais ba kaer ukun. Hela kleur liu nudar Oposisaun ladiak,tanba ne’e maka wainhira AMP foin hahu ukun, Mari Alkatiri ho ninia diskursu katak <strong>target fulan nem (6) to’o tinan ida (1) AMP monu.</strong> Promete liu husi mobilize massa ba <strong>Marcaha ba Paz</strong>. Ikus mai iha 20 Maio tinan 2009, bandeira Monu, <strong>Mari Alkatiri hananu katak bandeira monu, governu Monu, Xannaa monu.<br /></strong><br />Mari Alkatiri buka sai sik dor ida, maibe ninia sik sira ne’e dala barak maka faila. Tanba ema ne’ebe atu sik buat ruma los, tenki fiar ba buat ne’e, maibe Mari Alkatiri la fiar no hatene maka halimar nanal deit, bobar lia tun sae, tinan 3 ba kotuk dehan aat ba Xanana, insulta tun sae. Ikus mai dehan diak fali ona, atu salva husi tahu laran. <strong>Afinal lolos ne’e maka Mari Alkatiri maka iha tahu laran, oinsa uja Xanana hodi hasai nia husi tahu laran</strong>. Hanesan mos Mari Alkatiri uja naran Fretilin hodi ba kaer ukun,uja naran sira hanesan Rogerio Lobato hodi kaer ukun, ikus mai nia husik hela sira ne’e. <strong>Agora objektivu maka uja Xanana hodi atinji ba ninia objektivu pesoal maka fila ba kaer ukun no manipula</strong> <strong>ba aparelu poder politika, poder ekonomika no judicial! </strong>AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-73167439461126566172011-06-24T00:51:00.000-07:002011-06-26T21:59:11.617-07:00Sunu Bandeira,probaganda baratu no uja metodo antigaDili. Foin dadaun ne'e, komunidade hakfodak ho asaun sunu bandeira iha Suku Bekora,Sub-distritu Cristo Rei, Distritu Dili. Tuir sasin iha terenu katak, sunu bandeira ne'e provoka husi klosan sira husi partidu balun ne'ebe hemu tua to'o lanu tiha hafoin ba sunu iha bairo ne'ebe laos pertence ba partidu ne'ebe ninia bandeira sunu ne'e. Provoka reasaun husi klosan sira husi partidu ne'ebe maka sira nia bandeira hetan sunu. Tuir sasin husi sra. Bisoko ne'ebe konsidere nudar, "Keta Hakfodak Ba Ilustrasaun Polítika Sira Ne’e (http://partidocnrt.com)". Hakerek iha web CNRT nian,"<strong>Iha parte ida ne’e, hamosu provokasaun atu halo povu hakfodak no halai tan maibe povu la’os beik atu monu tan ba raikuak . Povu hatene ona saida maka diak no saida maka aat tamba ne’e husik povu maka deside nia hakarak tuir razaun no vizaun polítika ne’ebé partidu sira hato’o ba povu iha Nasional to’o Baze liu husi sira nia programa.<br /><br />Iha parte seluk, hamosu provokasaun ne’e atu destroi relasaun no konfiansa povu ho lider politiku sira no lider ho lider sira. Ida ne’e sintoma moras politiku nia ne’ebé seidauk tasak. Ida ne’ebé halo ka sunu Bandeira ne’e karik nia la’os ema timoroan, se nia ema rai nain tenke hanoin uluk maka halo asaun la’os halo nara-naran deit.<br /><br />“Ita tenke konsiente ba saida maka ita halo tamba bandeira ne’e objetu ida ne’ebé laiha liafuan , ita mos tenke hanoin katak bandeira ne’e ema barak sosa ho ran , nia nega matebian sira nia ruin no ran, matebian sira sei husu no hare nia. (idem)”. </strong><br /><strong></strong><br /><strong>S</strong>e maka moris iha okupasaun Indonesia nia ukun,sunu bandeira ne'e probaganda ne'ebe konsidere nudar baratu no uja metodu ne'ebe uja iha Indonesia nia ukun. Oinsa maka sunu ka destroe objektu ne'ebe simboliku ka sagradu hodi provoka hirus ka eufuria husi komunidade. Exemplo deit, iha tempo okupasaun, dala barak maka destroe objektu sagradu sira hodi provoka hirus husi komunidade hasoru okupasaun Indonesia. Ida ne'e pratika ida iha tempo okupasaun nian. Agora mos hanesan,laos tempo ona karik.<br /><br />Publiku mos kestiona ba Partidu Oposisaun Fretilin ne'ebe uja momentu ida ne'e hodi halo probaganda. Liu husi Parlamentu Nasional, liu media, hotu-hotu hananu muzika katak "Sunu bandeira bele provoka instabilidade". Karik ida ne'e duni maka objektivu, maibe hare husi reasaun komunidade,liu husi sasin sra.Bisoko no sel-seluk tan hatudu katak, povu mos matan moris no neon nain hela,lakohi monu tan ba lasu sira ne'e!AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-36069953920643390502011-06-19T05:38:00.000-07:002011-06-19T05:51:36.520-07:00Partidu Fretilin la fiar an onaPartidu Fretilin, lidera husi Lu´olo/Mari Alkatiri, la fiar an ona. Hatudu liu husi diskursus politika, manifestasaun kontra Lei , militante partidu Fretilin hahu tama ba partidu seluk no kada vez mobilizasaun masa menus ba bebeik.<br /><br />Diskursu politika representa husi lideransa,destakada ba Mari Alkatiri, hatudu katak inseguru no la fiar an ona. Inseguru bele pesoal no mos bele kolektiva. Hatudu momos katak eleisaun iha 2012 laos facil ona. Iha tinan 2007, iha marjen ba manan hodi ukun maibe agora liu ona tinan hat iha oposisaun laos ona facil ba Mari Alkatiri ho ninia companhia limitada hodi prepara simu rezultadu eleisaun.<br /><br />Manifestasaun kontra Lei, seidauk to´o biban maibe halo ona manifestasaun iha dalan, ho motor no kareta. Provoka ordem publika. Tuir lolos CNE nudar orgaun ne´ebe maka supervisiona ba partidus politika sira tenki bandu no halo sansaun. Parece que asaun husi partidu balun, halai ho motor no provoka kaus ba ordem publika.<br /><br />Militante tama ba partidu seluk, hare asiste iha TVTL segunda-segunda, konsolidasaun Partidus Politikus sira. Fretilin reklama katak lori militantes husi partidus seluk ba tamba ba sira nia partidus. maibe partidus seluk mos reklama katak militantes Fretilin mos tama ba sira nia partidu.<br /><br />Mobilizasaun menus ba bebeik, mobilizasaun oras ne´e dadaun laos facil ba partidu Fretilin depois iha ona oposisaun no la muda iha postura diskursu la atrai ona ba eleitoradus sira. Mobilizasaun hahu menus ba bebeik husi loron ba loron. Sei demonstra liu tan iha eleisaun iha tinan 2012.<br /><br />Tanba ne´e maka iha motiva ba preokupasaun ba lideransa partidu Fretilin katak la fiar an ona!AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-45402230100137167612011-06-02T20:39:00.000-07:002011-06-03T03:44:29.323-07:00Rai iha Timor Plaza nia sorin Familia Alkatiri hadau husi rai nain iha Indonesia nia ukun§ Dili, Aileba Lian (AL). Tuir ema hotu hatene, se maka rai barak liu iha Dili laran, bele sura ho liman fuan deit, familia Carrascalao, Alkatiri no Albano. Sira hetan beneficiu husi kolinial Portugal nia ukun, iha tempu liu husi dekretu Governador, halo kontratu entre Administrasaun colonial ho sira ne’ebe maka nudar koloboradores ba autoridade colonial. Kompensasaun ida ne’e, autoridade colonial fahe rai parte Tasi ibun ba familia Alkatiri hodi kuda nu, husi parte delta agora ba familia Albano hodi halo natar, no parte Comoro to’o ba rai kotu ba familia Carrascalao hodi halo explorasaun ba industria Tabaco.<br /><br />Maibe dekretu ka Lei colonial maka fo dalan no mahon ba sira hodi explora rai povo Maubere/Aileba nian. Iha tempu Okupasaun illegal Indonesia nian, familia rua (2) Carrascalao ho Alkatiri hetan beneficiu husi autoridade adminsitrasaun okupantes nian. Sasan sira ne’ebe dehan katak pretence ba sira fan hotu ona, hare deit parte Pertamina oras ne’e dadaun fan ona ba autoridade okupantes Indonesia. Oras ne’e dadaun mos sira sei reklama katak ne’e pertence ba sira nian. No fo arendamentu ba tan ema seluk, inkluindu Pertamanina rasik no aluga parte sorin hodi halo konstrusaun edificiu foun.<br /><br />Tuir sira ne’ebe maka nain lolos ba rai ne’e lokaliza iha Timor Plaza nia sorin, ne’e nain lolos husi Timor oan lubung ida, inkluindu Sr. Jose Soares ne’ebe hela iha Manleuana. Husi familia balun ne’ebe nain lolos ba rai iha Timor Plaza denuncia husi Face Book (FB) katak “<strong>tuir Vitor Lay, husu tok ba Mari, nia hatene ga lae? kona ba rai familia Alkatiri sira dehan sira nian ne, hau hatene uituan kona ba rai ida PLASA TIMOR ne se nia rai? sira nia familia hadau husi povu beik ten sira iha tempu indonesia... Tempu indonesia povu labele koalia, agora mos povu sira sira hadau ne labele koalia nafatin, neduni rai sira sira hadau ne povu vitima sira ate agora labele koalia nafatin..... ida ne mak ita koalTempu indonesia povu labele koalia, agora mos povu sira sira hadau ne labele koalia nafatin, neduni rai sira sira hadau ne povu vitima sira ate agora labele koalia nafatin..... ida ne mak ita koalia injusto... Tempu Indonesia Povu rai nain labele koalia tamba sira uja forsa okupantes sira hodi ameasa povu Maubere/Aileba ne’ebe nain ba rai ne’e”.</strong><br /><br />Hatutan Vitor Lay,” <strong>Rai nia nain ne iha ema lubun ida inklui hau nian tiun ida naran Jose Soares (ema la eskola, le lahatene), agora dau-daun nia hela iha Manleuana igreja nia sorin, tempu indonesian nian sira hamutuk ho militar indonesia baku hau nian tiun ne..., atu oho tan mas destinu mak seidauk to, dokumentus ema hadau no les tena. Tempu ukun an sira lori ba tribunal ona mas ita hatene deit se mak ita hasoru ne?? Laiha ema ida bele ajuda ema sira ne??? Ne mak ita atu buka justiça?". </strong><br /><br />Neduni koalia konaba Korupsaun, ema hanesan Mari Alkatiri iha autoridade moral ba koalia? Koalia konaba ukun lori povu Maubere/Aileba, bele duni iha autoridade moral no politika koalia loro sira nian naran?AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-65182478869043473802011-05-23T20:40:00.000-07:002011-05-24T01:28:37.189-07:00Alex Freitas: Tempo To´o Ona halo Reflesaun<strong>Tempo to´o ona para halo reflesaun ba sira ne´ebe nia istoria hakerek ho ran no ruin. Ho nune´e, ema seluk labele aproveita deit iha rai doben ida ne´e.<br /><br />Alex Freitas Dai Tula (oan mane husi saudozo David Alex Dai Tula) hatete lia hira ne´e desmente deklarasaun ne´ebe durante ne´e Sekretariu Jeral Fretilin Mari Alkatiri hatete iha ninia diskursu durante hala´o konsolidasaun iha distritu Dili.<br /><br />Tuir Alex Freitas, iha ninia diskursu Alkatiri sempre uza hikas Kay Rala Xanana Gusmão nia naran hodi hala´o kampaña politika. “Hau rasik nu´udar militante Fretilin, la satisfas ho influenzia no hahalok ne´ebe mai destroi ita nia unidade iha ita nia rai laran”, Alex hateten.<br /><br />Iha ninia diskursu, tenik Alex, Mari Alkatiri sempre hateten katak, Fretilin manan sei hasai Xanana husi tahu laran ho diabu nia leet. “Alkatiri, loloos labele uza lider politika ida nia naran hodi hala´o kampaña politika. Realidade ida ne´e hatudu katak, Alkatiri laiha vizaun di´ak iha povu nia oin. Ida ne´e politika la iha moralmente no politika la iha fundamentu ba ninia an rasik. Alkatiri hanesan la garantia ninia an razik no uza ninia politikas rasik atu influensia povu ida ne´e”, nia esplika.<br /><br />“Hau kaer metin ba Maun boot Xanana tanba tinan 2012 oin mai ita hamutuk maun bot ho funu nain sira hodi realiza mehi Ukun Rasik An husi Fretilin, ho prinsipiu luta hamutuk ho ninia funu maluk sira to´o sira ka´er ukun”, dehan Alex ho fiar an.<br /><br />Nia hatutan, eleisaun ida ne´e atu hasa´i Fretilin husi diabu ne´ebe nakonu iha Fretilin nia laran tanba loloos ne´e maun Xanana mak bele koalia lia fuan ne´e.<br /><br />Tanba ema balun aproveita naran Fretilin hodi hateten so nia mak bele hasa´i Xanana husi diabu nia le´et ou iha tasi laran ida ne´e mak politika la dun fundamentu ou la justu ba povu ida ne´e.<br /><br />Nudar militantes Fretilin lideransa hanesan ne´e ninia política labele dehan husi ida, karik sei matak seidauk tasak sebele buka tasak didiak ba povu ida ne´e.<br /><br />Hanesan aisasik, han karik sente tasak diak labele konsidera hanesan han matak, politika ida ne´e la iha fundamentu ne´ebe di´ak no politika hanorin militante atu sai futuru ne´ebe di´ak no politika hanorin militantes atu sai futuru ne´ebe di´ak.<br /><br />Laos dalan ida gosta politika ema seluk nia naran manipula ema seluk nia istoria no aproveita atu atinji objektivu, ne´e la´os ema politika tanba rai doben ida ne´e povu lakohi lideransa politika ida atu influensia fila-fali povu atu dezamina la justu no desamina povu nia istoria atu sobu povu nia undade iha ida ne´e.<br /><br />Ita tenke konese ema seluk nia luta ne´ebe sakrifisia ninia vida tomak oinsa tau Fretilin iha fatin, nune´e ema inosente ne´ebe la liu husi sofrimentu. Ema hirak ne´e mos hateten nia luta na´in ou funu na´in aproveita fila-fali istoria Fretilin ne´ebe ema seluk hodi ran no ruin sosa.<br /><br />Hodi raan no ruin ho tempu ne´ebe naruk luta ba ukun ana ida ne´e ho fiar, atu hasa´i Fretilin husi diabu nia le´et so Xanana mak hamutuk ho povu no rai ida ne´e hamutuk ho funu maluk Maubere-Buibere ne´ebe mehi hakarak Ukun Rasik Ana, tuir Fretilin nia prinsipiu so Xanana mak hasai Fretilin husi diabu nia le´et la iha tan ema seluk iha rai doben ida ne´e. (*)<br /><br /></strong><em>Sumber: <span style="font-weight: bold;">Tempo Semanal</span>, Sesta, 20.05.2011, paj. 12)!</em>AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-26952633442427518362011-05-22T19:49:00.000-07:002011-05-23T03:03:36.487-07:0075% husi sira ne'ebe rejistu iha partidus sira hetan kartaun 3<span style="font-family:verdana;">Dili, AIleba Lian (AL). 75% militantes sira ne'ebe rejistu ona iha partidus politikus, hetan kartaun liu 2 ka 3. Neduni Partidus sira lalika hananu uluk konaba resjistus ne'ebe sira hetan, tamba ho iha kartaun 2 ka 3, seidauk bele iha certeza katak sei votas ba partidus sira nebe maka fo kartaun ba militante sira.<br /><br />Fakta maka ne'e, iha militantes sira simu kartaun liu 2 ka 3, neduni, iha ne'e se maka matenek no se maka bibi malae? Povo mak soberano hodi hili ba partidu nebe maka ukun diak, partido nebe maka programa diak liu. La'os ho kartaun hodi marka povo hodi fahe sira. </span><br /><span style="font-family:verdana;"></span><br /><span style="font-family:verdana;">Ita nia Partidus sira foin ho tinan 30 ho resin, tinan sanulu ho resin, ita nia lisan no ita nia ligasaun hodi rai moris mai kedan!</span>AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-37223495831653609352011-05-16T21:26:00.001-07:002011-05-16T22:19:35.072-07:00Hadau malu ba lideransa vidrus CCF rahun<strong>Dili, Aileba Lian (AL). Hadau malu ba lideransa Partidu, vidrus BP7 rahun, tamba apoiantes sira tuda malu iha dalan tama to´o sede partidu historiku. Vidrus rahun iha tersa-feira (10/05/2011), husi parte Partidu husu tulun ba autoridade PNTL ba kaer autores ba estragus sira ne´e.<br /><br />Tuir lia anin ne´ebe maka hetan, influencia ba baku malu ne´e tamba razauns oi-oin, hanesan tuir mai ne´e:<br /><br />Ba dala uluk; militantes jovens sira, simu ordem ba baku malu iha dalan, tuda fatuk ba malu, provoka perturbasoens ba ordem publiku. Asaun ne´e hetan kedan kondenasaun husi lider Partidu hanesan Mari Alkatiri.<br /><br />Ba dala ruak, luta hadau malu ba lideransa partidu, Estatuto Partido Fretilin tuir lolos lideransa ba estrutura Partidu Fretilin, limite ba mandatu rua ka tinan sanulu (2001-2011). Maibe regras foun ne´ebe mosu, bele liu tan mandatu 2 no limite ba militante sira ne´ebe maka hakarak kandidatu ba lideransa Prezidente no Sekretariu Jeral.<br /><br />Ba dala tolu, manifestasaun hasoru grupos kiik oan ida ne´ebe hakarak monopoliu poder iha partidu, no taka dalan ba ema seluk.<br /><br />Impaktu husi vidrus rahung ne´e, koalia konaba asuntu ligadu ho kandidatura Mari Alkatiri ba Sekretariu Jeral, oras ne´e muda ona fatin surumutuk, hanesan foin dadaun ne´e iha semana kotuk nukleus duru Pro-Mari Alkatiri halo surumutuk iha Café Brazil. Hola parte iha surumutuk ne´e maka: Mari Alkatiri, Estanislau da Silva, Arsenio Bano, Filomeno Aleixo no Harold. Sira nia ajenda oinsa maka manan eleisaun 2012, manan maioria Mari Alkatiri ninia kandidatura ba eleisaun direta partidu! </strong>AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-36972165993421215042011-05-11T19:50:00.000-07:002011-05-13T13:56:17.551-07:00Tuda Vidrus rahun tamba Partidu Fretilin/Revolucionario la kontrola ninia Militantes siraDili, Aileba Lian (AL). Iha semana laran, hahu husi Domingo, Segunda no Terca,<strong> </strong>jovens sira tuda malu, iha zona Aimutin, Timor Plaza no sor-sorin. Tuir informasaun katak iha militante partidu balun maka provoka no militantes partidus sira ne'e maka tuda malu rasik. Iha Terca-feira (10/05/2011) tuda no baku malu tamba to'o knua CCF iha Aimutin (Ex-BP7), Dili. <div><br /></div><div>Husi incidente ne'e provoka estragus vidrus balun rahun. Husi sasin sira ne'ebe iha CCF tempo ne'eba katak: "jovens sira, mesak militante Partidu maka baku malu, to'o sorin labele, provoka danus materiasi, obriga responsavel partidu iha knua CCF husu ajuda ba Policia hodi ba prende ka kaer ba sulang iha Policia nia fatin".<br /><br />Maibe ikus mai, husi CCF rasik maka dere ba Policia atu hasai autores ba estragos materiais no baku malu nian, fila ba CCF atu resolve internamente no fo sansaun interna deit.<br /><br />Afinal responsabilidade partidu politika ba dever civico no formasau ba responsabilidade cidadainia ne'e iha ne'ebe? la respeitu ordem publika, estragas sasan, provoka populasuan paniku, ne'e responsavele ba se nian, lideransa partidus, tamba proekupa maka espansaun liu husi fahe kartaun maibe la eduka sira nia militante, maibe sira kontribui ho diskursu radikalismu.<br /><br />Lamentavel mos, la respeitu autoridade kompetente, kasu Policia, husu tulung ba kaer autores sira nebe krimi, hafoin fo fali protesaun ba autores sira ne'e rasik, hodi dehan resolve internamente iha partidu.... Populasaun matan moris no neon nain,.... Vigilancia Maximo no Tolerancia zero ba violencia husi grupos iresponsabilidade sira ne'e...!</div>AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-34788775910794818022011-05-09T21:50:00.000-07:002011-05-10T02:00:34.031-07:00Grupu interese ne'ebe hakarak manipula justisa derrotadu iha TDD<span class="Apple-style-span"><span class="Apple-style-span" style="font-size: medium;">Dili, Aileba Lian (AL). Tribunal Distrital Dili (TDD), segunda-feira (09/05/2011) hola decisaun konaba kasu VPM Jose Luis Guterres (JLG) ne'ebe absolve (bebas murni) husi akusasaun sira ne'ebe maka Ministeriu Publiku (MP) processa kontra arguidu JLG.<br /><br />Sabor ba vitoria no derrota ba kasu VPM JLG nian maka, vitoria ba funcionamentu <i>Sistema Justisa</i> ne'ebe iha Timor-Leste nian. Derrota ba <i>grupos de intereses</i> ne'ebe maka hakarak uja Justisa hodi atinji ba sira nia intereses, politika-poder, ekonomika no manipulasaun justisa. Grupos ida ne'e maka sai derrotado iha kasu JLG nian. </span></span><div><span class="Apple-style-span"><span class="Apple-style-span" style="font-size: medium;"><br /></span></span></div><div><span class="Apple-style-span"><span class="Apple-style-span" style="font-size: medium;">Se maka pertence grupos ida ne'e? Facil atu detekta, sira be dun matak JLG nauk osan, sira be halo diskursu hodi justisa nia naran, sira be hakilar konaba justisa maibe afinal sira hotu maka sai derrotado... </span></span><div><span class="Apple-style-span"><span class="Apple-style-span" style="font-size: medium;"><br /></span></span></div><div><span class="Apple-style-span"><span class="Apple-style-span" style="font-size: medium;">Viva la justisa, Viva la demorkasia!</span></span></div></div>AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-32822299115882480012011-05-08T19:44:00.000-07:002011-05-09T03:02:47.210-07:00Tendencia votus 2012 …. ho FRETLIN Mudanca, Fretilin-Revolucionario sei hatun votus no kadeiras?Iha fakta maka ne’e Partidu sira oras ne’e tun ba dada ba mai militante husi Partidu A ba B. Balun ba dehan iha ema rihun rua tuir nia husi Partidu A ba afilia fali ba Partidu B. Semana oin fali, militante partidu C ba dehan nia ho ema rihun tolu ba afilia ba partidu B. Liu tiha fali militante ida husi partidu D dehan nia lori militante rihun lima ba afilia ba partidu A.<div><br /></div><div>Afinal votus reais ba ema ida-idak lori ka influencia maka nia lori nia an, nia oan, nia kaben, ida ne’e maka representa ema rihun ba rihun.<div><br />Ida fali tan maka ne’e, dala barak sira ba deklara katak ema rihun rua maka nia lorin, afinal iha sukus nee rasik populasaun nem to’o rihun rua, sa tan eleitores… afinal agora ne’e partidu sira show forces deit. Eleisaun ka hasil maka la koresponde espetativa, lalika sunu rai eh, lalika sunu uma hanesan 2007, uma alfandega subar dokumentus barak tender nian maka lori todan… haha ha. Viva Demokrasia!<br /><br />Maibe le didiak fali Ananias Reis Maklear, ex-oficiais CNE, ninia hakerek ne’ebe baseia ba dadus no analisa nebe maka racional no obyektif, kontraria fali probaganda partidu politikus sira nian….<br />http://aplimentec-ong.blogspot.com/2011/02/tendencia-votus-iha-2012-konsekuencia.html</div></div>AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-62179619204156712692011-05-03T07:03:00.001-07:002011-05-04T00:45:16.322-07:00Autor Bomba iha Cirebom,ligasaun ho Jemaah TabligDili, Aileba Lian (AL). Autor bombista suicida iha, Mesjid Polres, Cirebon, Jawa Barat, iha loron sexta (15/04/2011), M. Syarif. Tuir teste DNA husi POLRI fó rezultadu autor ba bomba suicida ne´e maka M. Syarif. Ne´ebe tuir katak "autor ba bomba ne´e konfirma duni ho teste DNA M. Syarif nian, haktuir Kadiv Humas Irjen Pol. Anton Bachrul Alam , wainhira halao jumpa pers iha loron 18 fulan Abril tinan 2011, iha Mabes Polri.<br /><br />Tuir rilis husi Kadiv Humas POLRI, M. Syarif mos, tama Pesantren no mos tama ba tuir aliran Jemaah Tablig. Jemaah Tablig ne´ebe iha loron 19 fulan Abril tinan, haruka ninia Ustad nain 9 mai Timor-Leste, tama husi Kupang, mai ho Travel Lifau, hatun iha kampo Alor, Dili. Tuir informasaun ne´ebe hetan katak "iha loron hirak sira nain 7 ne´e fahe ba distritus, hanesan Lospalos, Viqueque, Baucau, Same no Liquisa". Ustad nain 7 husi Jemaah Tablig tama Timor-Leste hetan konvite husi Centro Muçulmano iha Timor-Leste. Informasaun ikus katak USTAD husi JT husi ona teritoriu nasional. Hein bainhira maka sira halao lolos aktividades. Grupo nain 7 hanesan mai surfei deit terenu!AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-32250283005494345742011-05-02T19:40:00.001-07:002011-05-03T03:51:16.812-07:00Kandidatura Mari Alkatiri, koalia lia fuan mamar husi Bispo Nascimento no Prezidente Ramos HortaDili, Aileba Lian (AL). Kandidatura Mari Alkatiri ba ema numeru Um (TL1) iha 2012 kontinua alimenta lia fuan mamar husi nai ulun ka embot sira, liliu hafoin liu semana rua deklarasaun husi Amo Bispo Nascimento ba Jornal Nacional Diario, oras ne'e mosu mai ho deklarasaun husi Prezidente Republika Jose Ramos Horta katak "nia (Horta) apoio Alkatiri ba PR (JND, 03/05/2012)".<br /><br />Argumentu ne'ebe maka Bispo Basilio Nascimento foti, ne'ebe sei haksesuk malu tamba Bispo Basilio dehan fali "Mari Alkatiri maka lideres konsensual". Ummmm, konsensual ne'e lia fuan diak, maibe liga ba personajen ne'e maka problema AMU... karik amu sira koalia ami sarani sira karik A...M...E...N deit ka?<br /><br />Prezidente Ramos Horta mos mai ho lia fuan mamar, tamba saida maka dehan mamar tamba lia fuan mamuk deit, afinal nia mos hakarak hela fatin ne'e sa, finji hakarak apoio fali Alkatiri, soe bola ba mai deit sa. Ummmm, Prezidente Ramos Horta dehan iha semana kotuk, nia sei kandidatu maibe uluk nanain tenki konsulta Bispos (hierarquia Igreja Catolica) no Maun Xanana".<br /><br />Se Horta koalia fali dehan apoio ba Alkatiri, lia fuan mamar deit maun, maun muda lia fuan ba mai mos ami Aileba no Maubere oan sira tuir hela deit sa, maun sira atu lori nanal bobar to'o ba ne'ebe los? Maun maka hakarak los ba Prezidente Republika, maun dere karik dala hira ona ba lideres sira seluk atu kandidatu. Dala ruma maun la hetan ona apoio husi parte Igreja Katolica ninia hierarquia no mos Maun Bot Xanana Gusmao.<br /><br />Ramos Horta ninia halimar diplomacia ne'e, karik ema iha liur maka monu karik ba jogada politika profisional, maibe Aileba Lian sei lori Aileba sira hotu nia lian hodi akompana, vijilancia ba maun sira ninia manobra politika lia husi lia fuan mamar, muda nanal tun sae!AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6753503452717365085.post-88526766170296040632011-05-02T19:25:00.000-07:002011-05-03T03:53:43.056-07:00Kongresu CNRT,fo nafatin fiar ba Kay Rala Xanana Gusmao nudar Prezidente no Dionisio Babo nudar SekjenDili, Aileba Lian (AL). Kongresu ba dala ruak, Partidu CNRT (Congresso Nacional da Reconstrucao Nacional), hahu loron 29 fulan Abril to'o loron 02 fulan Maio tinan 2011, fo nafatin fiar ba Lideransa partidu ba tinan lima mai ne'e ba lideransa Kay Rala Xanana Gusmao nudar Prezidente no Dionisio Babo Soares nudar Sekjen. Iha lista rua maka apresenta iha kongresu, lista A e B, diferensas maka naran ba vices ba Prezidente no Sekjen. Votasaun final Lista A hetan votus 293, lista B hetan votus 505 no nulus 18.<br /><br />Kongressu ne'e marka ho buat barak, liliu apontamentus tuir mai ne'e:<br /><br /><strong>GFM la tuir Kongresu</strong><br /><br />La presensa husi Grupo Fretilin Mudancas (FM), GFM ne'e mos iha papel importante iha eleisaun ba lejislativa iha 2007 no Prezidencial iha tinan 2007. Tamba FM hakarak hatudu ba CNRT no Partidu Fretilin/Revolucionario katak sira laos ona tabele,neduni transforma ona ba Partidu FRETLIN-Mudancas.<br /><br /><strong>Ramos Horta ba haknauk apoios husi CNRT </strong><br /><br />Presensa Prezidente Repblika iha Kongressu CNRT ba dala ruak, interpretasaun oi-oin katak Prezidente Ramos Horta ba husu tulun husi kongresistas CNRT no benzaun husi Xanana ba "re-kandidatura ba segundu mandatu Prezidente Republika". Tamba Prezidente Ramos Horta, hein hela apoio husi CNRT no Benzaun husi Xanana hodi avansa ba segundo mandatu!AILEBA LIANhttp://www.blogger.com/profile/14410016780787029538noreply@blogger.com0